Ponoćni boogie

Slika

Treće izdanje kultne zbirke proza Ede Popovića, objavljeno krajem 2012. Ovog puta tu su I druge priče, a pod ovim Drugim pričama podrazumijeva se Popovićeva druga knjiga proza San žutih zmija izvorno objavljena 2000. godine, 13 godina od njegovog prvijenca – Ponoćnog boogija.
Izvan svake forme, bez pretjerane fabule, Boogie je vješto verbalno ispucavanje vječitog pušioničara. Popović je vjerojatno već tih godina dokazao svoju jezičnu nadmoć nad cjelokupnom tadašnjom književnom scenom. A kako je vježbao i dalje, imamo ga i danas kao valjda jednog od dvojice ili trojice nositelja književne riječi u Hrvata koja je kod Njemaca čini mi se ipak podosta popularnija i prihvaćenija. Al to je valjda zato što istina prosječnom Hrvatu nerijetko učini nelagodu, a Popović nerijetko izražavanjem prijeđe okvire književnoga rada.
Osobno me Boogie ponajviše podsjeća na Bukowskog, možda i Kerouaca. Što će reći da je u najmanju ruku ipak autentičan, realan i u potpunom skladu s Popovićevim trenutnim misaonim procesom zabilježenom na komadu papira, negdje za šankom, na nekoj pišljivoj wc školjki, za jutarnjom kavom natečene mamurne glave, u hodu, trku, letu… uvijek u ritmu književnog boogieja.
Apsolutno drugačiji od posljednjeg Popovićevog, klišejem nazvanog distopijskog romana, Lomljenje vjetra iz 2011. Ali ja to zovem razvojem. Po istom principu kao što je recimo i Roger Waters od psihodelije došao do The Wall-a, te kasnije i Amused to death albuma.

2 Odgovora to “Ponoćni boogie”

  1. a u kurac… nisan ima blage veze…

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: